Gradsko groblje Varaždin ili Varaždinsko groblje je gradsko groblje, smješteno u zapadnom dijelu grada Varaždina, izvan povijesne jezgre grada. Projektirao ga je Hermann Haller, koji od 1905. godine smišljeno koncipira groblje kao estetsku cjelinu, objedinjujući elemente hortikulture, prvenstveno zimzelene nasade obične američke tuje, listopadnog drveća, grmlja i travnatih površina s raznolikim, umjetnički vrijednim nadgrobnim spomenicima. Položajem glavnih i sporednih komunikacija koje prate nasadi zimzelena definirana su grobna polja, unutar kojih se ističu tzv. „Pekel”, groblje palih ratnika u Prvom svjetskom ratu te spomen kosturnica žrtvama fašizma u zapadnom dijelu groblja, autorsko djelo Pavla Vojkovića iz 1961. godine.
Povijest Varaždinsko groblje osnovano je 1773. godine nakon zabrane ukopa unutar gradskih zidina koju je naredila kraljica Marija Terezija 1768. godine. Sve do početka 20. stoljeća pretežno su bili zasađeni divlji kesteni i akacije. Prvi upravitelj groblja Josip Matušin počeo je voditi više brige o uređenju groblja. Njegov nasljednik Stjepan Haller nastavlja s daljnjim uređenjem groblja te počinje sadnju prvih tuja.
Stjepanov posinak Hermann Haller zaslužan je za današnji izgled groblja. Putujući Europom, Hermann je bio fasciniran vrtovima i parkovima austrijskih i njemačkih gradova, osobito Schönbrunnom koje uređuju prema uzoru na versajsku vrtnu arhitekturu poznatu kao „francuski stil”.
Došavši za upravitelja 1905. godine Hermann Haller imajući u vidu jasnu koncepciju pretvara groblje u park. Započeo je s njegovim uređenjem posadivši oko 7000 čempresa, javora, jasena, crvene bukve, šimšira, magnolija i breza. Šišanjem tuja u geometrijski pravilna tijela groblje je poprimilo obilježja francuskog parka. Hallerovim uređenjem Varaždinsko groblje postaje značajan primjer parkovne arhitekture i spomenik prirode.
mini|300px|Aleje, staze i prolazi posuti su bijelim kamenom kao kontrast zelenim zidovima tuja u koje su utkani najrazličitiji nadgrobni spomenici od baruna i generala do jedva obilježenih grobova običnih siromaha, ali svi jednako okruženi zelenilom i cvijećem.
mini|300px|Zbog izuzetnog spoja hortikulture (klasicistički perivoj) i umjetničkih spomenika, djela Augustinčića, Frangeša i Vojkovića, ubraja se među najljepša groblja u Europi. Impresionira savršen red i sklad tuja (Thuja occidentalis) koje omeđuju široke aleje, sakrivaju nadgrobne spomenike te stvaraju atmosferu intime i mira.
Zaštita Pod oznakom Z-1135 zavedeno je kao nepokretno kulturno dobro – nepokretna pojedinačna, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao „memorijalna cjelina”.
Znamenite osobe Znamenite osobe pokopane na Gradskom groblju Varaždin su: Florijan Bobić, narodni heroj SFRJ Klaudija Böllein, katolička redovnica Vjekoslav Grabarić, novinar Hermann Haller, upravitelj groblja Anđelko Herjavec, gospodarstvenik i nogometni menadžer Vatroslav Jagić, jezikoslovac Titus von Karger, oficir i barun Franjo Košćec, prirodoslovac Franjo Majetić, glumac Julije Merlić, slikar Zvonko Milković, pjesnik Ivan Padovec, gitarist i skladatelj Ivan Nepomuk Petrović, senator i dobrotvor Radoslav Putar, povjesničar umjetnosti Nada Puttar-Gold, mezzosopranistica Ivo Režek, slikar Miljenko Stančić, slikar Vladislav Vežić, pjesnik Marija Vidović Abesinka, narodna heroina SFRJ Pavle Vojković, slikar, scenograf i kostimograf Stjepan Vuković, arheolog
Izvori
Kategorija:Groblja u Hrvatskoj Kategorija:Građevine u Varaždinu Kategorija:Zaštićene memorijalne građevine u Varaždinskoj županiji Kategorija:Turističke atrakcije u Varaždinu