Mihovil Pavlek – Miškina (Đelekovec kod Koprivnice, 24. rujna 1887. – logor Jasenovac ili logor Stara Gradiška, 30. lipnja 1942.) bio je hrvatski književnik, političar, član Hrvatske seljačke stranke.

Ime Miškina nije nadimak, nego oblik imena. U tom dijelu Podravine čest je običaj da se muško ime izgovara u augmentativu, a prezime u posvojnom pridjevu, npr. Zdravko Tišljar – Zdravkina Tišljarov. Tako je i Miško (službeno: Mihovil) Pavlek za suseljane bio Miškina Pavlekov.

Životopis Mihovil Pavlek rodio se u Đelekovcu kod Koprivnice 1887. godine. U rodnom selu završio je 5 razreda osnovne škole. Tijekom Prvoga svjetskog rata Miškina je služio u XVI. infanterijskoj regimenti u Bjelovaru jer radi slabog vida nije mogao biti poslan na bojište.dr. sc. Hrvoje Petrić, Kako je i kada ubijen ugledni HSS-ovac Mihovil Pavlek Miškina? , povijest.net, 1. studenoga 2008., preuzeto 28. ožujka 2012.

Politička djelatnost Miškina se aktivnije uključuje u politiku 1925. godine, kada se kandidirao na izborima Hrvatske seljačke republikanske stranke kao zamjenik Pavlu Dombaju iz Drnja koji se kandidirao u kotaru Ludbreg. Jedno vrijeme bio je i načelnik općine Đelekovec. Politikom se počeo ozbiljnije baviti 1935. godine i ponovno se kandidirao na izborima 5. svibnja 1935. godine kada je dobio u koprivničkom kotaru glasova. Sljedeći puta kandidirao se na izborima 11. prosinca 1938. godine kada je izašlo je na koprivničkom području 80,23 % upisanih birača kojih je bilo , a njih glasalo je za listu Vladka Mačeka, odnosno Miškinu. Ni na izborima iz 1935. ni 1938. godine nije bio izabran u skupštinu izgubivši od provladinog kandidata, iako taj nije dobio mnogo glasova.

NDH Miškina je već prije 1941. godine bio na meti ustaških emigranata. Tako je ustaški emigrant iz Koprivnice Martin Nemec 1939. godine poručio Miškini neka ih ne čeka jer da će se s njime obračunati.Zvonimir Despot, Niti 70 godina od ustaškog pogubljenja seljačkog tribuna i HSS-ovca Mihovila Pavleka Miškine ne zna se gdje je ubijen , Večernji list, 19. ožujka 2012., preuzeto 28. ožujka 2012. Nakon proglašenja NDH, ustaška je vlast krenula s pristupanjem mjesnih organizacija HSS-a u ustaški pokret, a u Koprivnici je došlo do sukoba nekih članova stranke s proustaškim dijelom HSS-a, koji je želio preuzeti Gradsko poglavarstvo. Želeći neposredno od Mačeka dobiti daljnje smjernice za rad, u Zagreb su se uputili Miškina, Stjepan Prvčić i Tomo Čiković, ali u Zagrebu nisu uspjeli doći u dodir ni s kim iz užega vodstva stranke. Po povratku mu je Povjerenstvo Glavnog ustaškog stana za Koprivnicu, na čijem je čelu bio ustaški povratnik Nemec, već od 26. travnja 1941. godine ograničilo kretanje samo na područje đelekovečke općine. Nekoliko su puta Miškinu i njegove suradnike ustaše zatvarali i zatim puštali ne bi li ih natjerali da pristupe ustaškom pokretu. U srpnju su uhićeni Miškina, Franjo i Tomo Gaži te Stjepan Prvčić, članovi Kotarske organizacije HSS-a i u zatvoru su proboravili više od mjesec dana bez saslušanja.

Iako su se neki ustaše zauzimali za njegovo puštanje (22. srpnja 1941. godine, koprivničko izaslanstvo kod poglavnika Ante Pavelića pod vodstvom doglavnika Andrije Betlehema), to mu nije pomoglo te je ponovno uhićen pod optužbom prokomunističke djelatnosti. Dana 9. svibnja 1942. godine Miškina je uhićen, a sutradan, 10. svibnja, odveden je u Koncentracijski logor Jasenovac.

Smrt Nije poznato sa sigurnošću je li smaknut u Koncentracijskom logoru Jasenovac ili logoru Stara Gradiška. Zvonimir Despot u članku za Večernji list piše:

Književno stvaralaštvo Prvi Miškinin književni sastav bio je Nekrolog Antunu Radiću. Potpisao ga je pseudonimom Miškina bojeći se da mu se tko ne naruga zbog pisanja.

Začetnik je književne misli i predvodnik grupe seljaka-pisaca u Hrvatskoj. Pisati je počeo u odrasloj dobi. Pisao je pjesme, crtice, pripovijetke, članke, brošure. Objavljivao je u raznim dnevnicima, tjednicima, časopisima, kalendarima: Božićnica (kalendar), Dom, Evolucija, Hrvatska revija, Hrvatsko selo, Napredak, Napretkova božićna/uskrsna knjiga, Narodno kolo, Razgovor, Republika, Savremenik, Seljačka prosvjeta, Seljačka sloga, Slobodni dom, Varaždinske novosti i inima.

U svojim prozama sa seoskom tematikom izražava protest protiv društvene nepravde. Njegove pjesme pretežno su retorične i prigodne, bez snažnog realizma, ali sa socijalnim mislima. Šime Vučetić ističe da su Miškinine kajkavske pjesme (prvi put kao ciklus zajedno objavljene u 115. knjizi edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti) najbolji dio njegovog pisanja i pjevanja. Svoj život u mladosti i početak književnog stvaranja opisao ukratko u Zborniku hrvatskih seljaka (1937).

Djela Za svojom zvijezdom, Seljačka sloga, Zagreb, 1926. Trakavica, Binoza, Zagreb, 1935. Dva naša najveća pokojnika, Braća Loborec, Koprivnica, 1936. Seljaštvo se zaštićuje samo, i to u seljačkoj slozi duhovno, u Gospodarskoj slozi materijalno, 1936. Početak hrvatskog seljačkog pokreta, Dom Stjepana Radića, Zagreb, 1936. Krik sela, Tisak Zaklade tiskare Narodnih novina, Zagreb, 1937. Narod i inteligencija, Mala biblioteka »Seljačke mladice«, Konzorcij Seljačke Matice, Zagreb, 1937. Zašto hrvatski seljak nije komunist, Hrvatski tiskarski zavod, Zagreb, 1938. (pretisak: Ogranak Matice hrvatske, Koprivnica, 1992. ) Gopcu, letak, 1938. Stara i nova gospoda, Loborec, Koprivnica, 1939. Sabrana književna djela, ur. Zvonimir Kulundžić, Ogranak Matice hrvatske, Koprivnica, 1968. Knjiga I, Proza I (Umjesto predgovora; Antimilitaristički motivi; Ezopovski motivi; Crtice i zapisi; Bilješke) Knjiga II, Proza II (Socijalni motivi; Bilješke) Knjiga III, Poezija; Dodatak: razni prilozi (Dah sela; Za domovinu i pravicu; Sam sa sobom; Mrtvoj drugarici; Mali radosni odjeci; Fragmenti igrokaza; Autobiografski zapisi; Pisma i intervjui)

Mala enciklopedija Prosveta spominje i djela Pesme o Matiji Gupcu; Bratu radniku; I mi smo ljudi; Invalidu.

Pripovijetke i pjesme U 115. knjizi edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti objavljen je izbor pripovijedaka iz zbirke Za svojom zvijezdom: A djeca?, Dva Božića na fronti, Husar, Na straži, U brizi za budućnost, U samici, Zapisi iščeznuloga, Za svojom zvijezdom.

Razne pjesme: Cuzeku, Gobcu, Orjem, Pramaletje, Proletje, Sanje, Sonce, Rožici, Vehneju..., Vi, I mi smo ljudi...

Nasljeđe mini|200px|Portret Miškine, Mirko Virius, 1946. Zbirka Trakavica objavljena je i 1946. godine u izdanju zagrebačke »Seljačke sloge« s predgovorom Franje Gažija i autorovim portretom Mirka Viriusa. Zbirka sadrži ove pripovijetke (abecednim redom): Bez naslova, Dvije smrti, Godišnji sajam, Granje, Guske, Kad netko treba radnika, Kako sam počeo pisati, Krt, Naprijed, Naša stara kobila, Potkova, Trakavica, U jesen, Zemlja, Ždrijebe. Miškina, presjek kroz stvarnost hrvatskog sela od Khuen-Héderváryja do poglavnika. Zvonimir Kulundžić, Ogranak Matice hrvatske, Koprivnica, 1968. Izabrana djela / Mihovil Pavlek Miškina, Ive Čaće, Stevan Galogaža, Zlatko Gorjan, Jakov Sekulić, Stjepan Pulišelić, prir. Šime Vučetić, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 115, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985. Miškinina čitanka: u povodu stote obljetnice rođenja Mihovila Pavleka Miškine, ur. Božena Loborec, Muzej grada Koprivnice, Koprivnica, 1987.

Bilješke

Izvori

Literatura Opća enciklopedija, Zagreb, 1980. Mala enciklopedija Prosveta, Beograd, 1978. Miškina: Trakavica (predgovor F. Gažija), Zagreb, 1946. Šime Vučetić, Mihovil Pavlek Miškina, u: 115. knjizi edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti, Zagreb, 1985. Jovan Nedić, Pavlek, Skandifeniks, ..., 277, 16 – Rijeka, 4. XI. 2004.

Vanjske poveznice

Digitalizirana djela, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Pavlek, Mihovil – Miškina, Hrvatska enciklopedija

PAVLEK, Mihovil Miškina, Krležijana Mira Kolar Dimitrijević, Književnik Mihovil Pavlek Miškina i politika // Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja, sv. 5, br. 9, (2006.), str. 32. – 48.,

Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Hrvatski pjesnici Kategorija:Hrvatski esejisti Kategorija:Hrvatska seljačka stranka Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji