Julije pl. Makanec (Sarajevo, 19. rujna 1904. – Zagreb, 7. lipnja 1945.), hrvatski političar, filozof i pisac. hrcak.srce.hr – Enis Zebić: »Julije Makanec – Understanding of the Philosophy of State and Politics in Works Until 1941«, u: Filozofska istraživanja, Vol.27 No.1 (travanj 2007.), pristupljeno 9. ožujka 2012.

Životopis Rođenje i naobrazba Julije Makanec rođen je 19. rujna 1904. u Sarajevu kao najstariji sin u obitelji Alfreda pl. Makanca (1879. – 1945.) (nećak Milana Makanca) i majke Marije (rođ. Dlustuš). Pučku školu polazio je u Stocu i Sanskom Mostu. Školovao se u Osijeku i Bihaću, te studirao filozofiju na Zagrebačkom sveučilištu i doktorirao 1927. godine. Godine 1927. stupio je na mjesto gimnazijskog profesora u Petrinji, a nakon toga radi na gimnaziji u Koprivnici od 1929. do 1931. Godine 1931. položio je u Zagrebu profesorski ispit iz teorije spoznaje, logike, psihologije i povijesti filozofije kao glavnog, a pedagogije, etike i estetike kao sporednog predmeta. Kao profesor premješten je 1932. godine po kazni u realnu gimnaziju u Leskovcu, a zatim u Bjelovar od 1933. do 1934. Rodio mu se sin Branimir Makanec 1932., koji je kasnije postao jedan od hrvatskih pionira računarstva. Potom je 1936. godine premješten u realnu gimnaziju u Virovitici, a zatim slijede premještaji u gimnazije Knjaževac od 1937. do 1938., Karlovac 1939. te napokon odlukom Hrvatske Banske vlasti 11. siječnja 1940. ponovno je postavljen na gimnaziju u Bjelovaru. Tu je imenovan ravnateljem gimnazije u Bjelovaru, a zatim i gradonačelnikom.Dizdar, Dizdar, Grčić, Ravlić i Stuparić. Tko je tko u NDH, Minerva, Zagreb, 1997., str. 252.

Politički uspon i NDH Godine 1941. na mjestu je načelnika Bjelovara. Tu je odigrao važnu ulogu u Bjelovarskom ustanku 8. travnja 1941. Nakon pobune Hrvata u jugoslavenskoj vojsci proglasio je »uskrsnuće hrvatske države«.

Nakon uspostave ustaške vlasti, služi kao stožerni pobočnik u Ustaškom stožeru Bilogora (Bjelovar). Od 1942. bio je pročelnik za duhovni odgoj u Ustaškoj mladeži. U ožujku 1943. bio je imenovan izvanrednim profesorom filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U jesen 1943. postaje ministar nastave.

U brošuri iz 1942. pod naslovom Ustaške vrline, Makanec se otvoreno zalagao za genocid. Napisao je: "Svaka zajednica uzima pravo da istrijebi, uništi ili bar učini neškodljivima one pojedince, koji je radi posve posvemašnjeg nedostatka vrlina slabe i upropaštavaju."

U travnju 1945. zarobili su ga Britanci u Austriji s grupom drugih visokih dužnosnika NDH. Izručen je komunističkim vlastima. U kratkom procesu 6. lipnja pred Vojnim sudom II. armije osuđen je na smrt, te idući dan smaknut. Do danas nije poznato mjesto gdje je ubijen i pokopan, ali se pretpostavlja da je zajedno s ostalim pogubljenima zakopan negdje u Maksimirskoj šumi.

U Večernjem listu 31. kolovoza 1992. godine objavljena je fotografija Hrvatske vlade iz 1945. godine, snimljena zacijelo za vrijeme suđenja u dvorištu zatvora u Petrinjskoj ulici u Zagrebu, a na fotografiji se pod br. 8, jedini preživjeli svjedok se nalazi dr. Julije Makanec bez naočala.

Književnik Stvaralaštvo Makanec je mnogostran pisac i filozofija je, uz književnost, glavno područje njegova djelovanja. S toga područja napisao je mnoštvo rasprava, knjiga i članaka. Pisao je također i novinske članke i komentare u »Spremnosti«, »Hrvatskom listu« i dr., a osobito su značajni njegovi radovi na području beletristike gdje je pisao novele i drame.

Bibliografija U sumraku svijesti, povodom knjige A. Bazale o okultizmu, Hrvat, lV/1924., broj 1424, str. 7. Duša, Hrvatski list, Osijek V/1924., str. 2. Stefan George, povodom 25-godišnjice prvog izdanja njegovih programa, Obzor, Zagreb XV/1924., broj 63. Matoš i dekadenca, obzor, Zagreb, 1924., broj 79. Oko Dvornikovićeve studije o Hamletu, Obzor, Zagreb, LXV/1924., broj 112, str. 1-2. Mučenik misli, 80-godišnjica rodenja F. Nietzschea (s portraitom), Obzor, Zagreb LXV/1924., broj 127, str. 1-2. Filozofska kultura, Obzor, Zagreb LXV/1924, broj 147. Teortija relativiteta, povodom knjige dr. Sime Markovića o Einsteinovoj teoriji, Obzor, Zagreb, LXV/1924., broj 295, str. 1-3. Gerhart Hauptmann, Obzor 1925., broj 20. Iz nauke i filozofiije, napisao dr Sima Marković, Beograd 1925., Obzor, Zagreb,1925, broj 58, str. 2. Osvald Spengler, Obzor, Zagreb LXVI/1925., broj 240, str. 2-4. Unamunov problem, povodom njemačkog prijevoda Unamunovog djela »O tragičnom osjećaju života«, Obzor 67/1926., broj 144, p. 2. Spoznaja i spoznajna teorija, napisao dr Vuk Pavlović, izdao potporom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb 1926., Obzor, Zagreb LXVII/1926., broj 118, str. 2. Profesor na ljetovanju, savremenik, 1927. broj 9-10. Estetski doživljaj, Savremenik, 1928., broj 4-5 (str. 204-209), broj 6 (str. 258-262), broj 8-9 (str. 364-372). Esej o Minnesangu, Književnik, Zagreb I/1928., broj 5, str. 181-183. Put u propast, povodom knjige Gleise-Horsteman-a »Die Katastrophe«, Amolthea Verlag, Zürich-Leipzig-Wien 1929. (o propasti Austro-ugarske monarhije), Književnik, Zagreb II/1929., broj 9, str. 351-352. Hamletov smijeh, Podravske novine I/1930, broj 8, str. 6. O ljudskoj savjesti, Obzor, Zagreb LXXI/1930, broj 296, str. 2-3. Svijest o krizi; Karl Jaspers: Die geistige situation der Zeit, Berlin, Leipzig 1931., Obzor LXXII/1931., broj 284, p. 2. Nietzsche i Spengler, Obzor, Zagreb LXXIII/1932., broj 12, p. 2. Jaspersoua filozofiija današnjice, Hrvatska Revija, 1935. br. 5 (str. 252-258) i broj 6 (str. 320-325). Starčević i Strossmayer na saboru 1861, Hrvatska Revija, God. VIII., 1935. br. 9, str. 449-455. Izmedu fašizma i komunizma, Obzor, Zagreb LXXVI/1936., broj 256. Smrt u Malagi, Hrvatska smotra, 1936. broj 9-10. Hegel i Spengler, Hrvatska Revija, 1937., broj 7 (str. 366-370) i broj 8 (str. 423-426). O tragediji i kultu Zrinskih i Frankopana, Hrvatska Revija, God. X., 1937. broj 5, str. 225-230. Marksistička filozofiija prirode, Matica Hrvatska, Zagreb 1938. Religija i život, Stj. Zimmermann »Religija i života«, Hrvatska revija, Zagreb Xl/1938., broj 9, str. 494-495. Ličnost u današnjem svietu, Hrvatsko Kolo, Zagreb 1938., knj. 19., str. 223-236. Razmišljanja o hrvatskom preporodu, Hrvatska Revija, 1938. broj 5. O podrijetlu i smislu države. Uvod u noviju filozofiju države, Matica Hrvatska, Zagreb 1939. Filidina gostba, Spremnost, 1942. Zrinski u Sigetu, Spremnost, 1942. Duša pokreta. Razmatranje u povodu rasprave prof. Ivana Oršanića 'O pokretu i vođi pokreta', Hrvatska smotra, 1942. br.10, str. 569-577. Veličina i propast kraljevstva hrvatskoga, izdala: Promičba ustaške mladeži. Hrvatska kroz vjekove. Knjiga 1, Zagreb 1942. Filozofiija i svijet, Hrvatska Revija, 1942., str. 2-9. Razmatranje o poviestnim zakonima, Spremnost, 1942. Ustaške vrline, izdala: Promičba ustaške mladeži, Zagreb 1942. Temelji duhovnog odgoja ustaške mladeži, Plava revija, Zagreb II/1942., broj 5, str. 162-167. Razvoj državne misfi od Platona do Hegela, Zagreb 1943. Odgoj vođa ustaške mladeži, Plava Revija, God. III., siečanj-veljača 1943. broj 1-2, str. 1-5. Politički sustavi, Zagreb 1943. Veliko razkršće, Zagreb 1943. Priručnik za državno-političku nastavu, Zagreb 1943. Kant, Prosvjetni život II/1943., broj 18, str. 429-433 (poglavlje iz knjige : Razvitak države). Platonova ideaIna država, uz hrvatski prijevod Platonova spisa o državi i državniku, Spremnost, Zagreb II/1943., broj 62. Tragična srž kulture, o duševnosti i kulturi - povodom prievoda Sprangerovih »Oblika života« u izdanju MH, Spremnost, Zagreb II/1943., broj 82, str. 11. Poviest i vječnost. Možemo li se smiriti u uvjerenju da sve mora imati svoj smisao, Spremnost, Zagreb III/1944., broj 111-112, str.2. Entwicklung des kroatischen Nationalismus, Zagreb 1944. Hrvatski vidici. Nacionafno-politički eseji (urednik: prof. Vinko Nikolić), Hrvatska školska knjižnica. »Čovjek i odgoj«, Knjiga 4, Zagreb 1944. Nietzscheova filosofiija poviesti, Spremnost, Zagreb IV/1945., broj 151, str. 9. Pitamo o materijalističkoj filozofiiji, Hrvatski narod, Zagreb VII/1945., broj 1305, str. 13. Goetbe i naše vrijeme (sačuvano u rukopisu). Filozofija i povijest (sačuvano u rukopisu) Odnošaj prirodnih znanosti prema filozofiji (sačuvano u rukopisu). Uvod u filosofiju poviesti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1993.

Izvori

Kategorija:Bosanskohercegovački filozofi Kategorija:Hrvatski filozofi Kategorija:Dužnosnici NDH Kategorija:Životopisi, Bjelovar Kategorija:Bjelovarski gradonačelnici