Srbi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Povijest Srbi su na teritoriju Mađarske prisutni još od srednjeg vijeka. Tijekom Srpske despotovine (od kraja 14. stoljeća do 1459. godine), srpski vladari Stefan Lazarević i nakon njega Đurađ Branković, su naseljavali srpsko stanovništvo iz današnje središnje Srbije u sjeverne krajeve svojih država, a dio i na svoje posjede u Ugarskoj koje su dobili od ugarskog kralja. Dio Srba koji se nakon pada Despotovine našao u Ugaskoj služio je kao pogranična vojska ugarskog kralja.(srp.) Samouprava Srba u Mađarskoj: Istorijski pregled o Srbima u Mađarskoj , pristupljeno 7. srpnja 2016. godine

Nakon Mohačke bitke 1526. godine i poraza ugarske vojske, veliki dio mađarskog stanovništva napušta dijelove pod vlašću Osmanlija, te na njihovo mjesto dolaze Srbi, Šokci, Bunjevci i dio islamiziranog bosanskog stanovništva. Oni postaju glavna vojna snaga Otomanskog carstva na području Panonske nizine. Sljedeće veliko doseljavanje zbilo se 1690. godine, odnosno Velikom seobom Srba pod Arsenijem III. Crnojevićem, kada je današnja Mađarska prešla pod vlast Habsburgovaca. Oko 60.000 (neke procjene idu čak do 185.000(srp.) Miloš Nestorović: Etnodemografski problemi Kosova i Metohije, pristupljeno 7. srpnja 2016. godine) Srba se tada naselilo u Habsburškoj monarhiji, te im je obećana crkveno-školska autonomija u zamjenu da budu austrijski vojnici.

Srpski kulturni preporod se zbivao upravo na teritoriju Ugarske (današnja Mađarska i Vojvodina). Tako je 1826. godine u Pešti osnovana Matica srpska (kasnije preseljena u Novi Sad), najstarija srpska književna, kulturna i znanstvena institucija.(srp.) Matica srpska: O Matici srpskoj, pristupljeno 8. srpnja 2016. godine

Demografija Popis 2011. Prema popisu stanovništva koji je u Mađarskoj izvršen 2011. godine, u njoj živi 10.038 Srba, od čega samo 3.708 osoba smatra srpski svojim maternjim jezikom (iako 5.713 osoba navodi da u obitelji koristi srpski jezik).

Popis 2001. Prema mađarskim službenim statistikama, u Mađarskoj je 2001. živjelo 7.350 Srba.Mađarski statistički ured Stanovništvo po nacionalnim/etničkim skupinama 2001.

4.186 stanovnika Mađarske govori srpski s članovima obitelji ili prijateljima, a 5.279 ima afinitet s kulturnim vrijednostima i tradicijama srpskog naroda.Mađarski statistički ured 2001.

Religija mini|250px|Srpski pravoslavni manastir Grabovac U Mađarskoj djeluje Budimska eparhija Srpske pravoslavne crkve, kojoj pripada mnoštvo crkava i dva samostana: Manastir Grabovac, Grábóc Manastir Srpski Kovin, Ráckeve

Položaj Srba u Mađarskoj Srpska državna samouprava (mađ. Országos Szerb Önkormányzat) odnosno Zemaljska samouprava Srba je samouprava koju narod Srbi u Mađarskoj ima u skladu sa zakonima Republike Mađarske. Godine 2001. je u Mađarskoj djelovalo 40 jedinica srpske manjinske samouprave.

Mediji Srbi u Mađarskoj imaju svoj tjednik "Srpske nedeljne novine", koje izlaze u Budimpešti. Jednom godišnje, u suradnji sa Zadužbinom Jakova Ignjatovića, izdaje se periodika "Neven", kao prilog "Srpskih nedeljnih novina za kulturu, književnost i umjetnost". Pokraj navedenih novina treba se spomenuti i "Eparhija", časopis Eparhije budimske koji se pojavljuje periodično i Srpski ekran, polusatnu emisija Mađarske televizije na srpskom jeziku. U Pečuhu postoji srpska redakcija Mađarskog radija koja se svakodnevno javlja s emisijom na srpskom jeziku u trajanju od 120 minuta. Također, postoje i Internet radio-stanice SRB (pod pokroviteljstvom Samouprave Srba u Mađarskoj) i Ritam (pod pokroviteljstvom Srpske samouprave u Budimpešti).

Obrazovanje Do 1948. godine postojale su javne škole koje su djelovale na srpskom jeziku, ali se širenjem nacionalizacije ili ukidaju ili utapaju s drugim mađarskim školama. Od 1992. godine, Srbi ponovno imaju svoje samostalne škole. Danas u Mađarskoj djeluje škola sa srpskim nastavnim jezikom, Srpsko zabavište, osnovna škola, gimnazija i đački dom „Nikola Tesla“ u Budimpešti. S dvojezičnom nastavom radi osmorazredna Srpska osnovna škola u Batanji. U Lovri i Deski postoji nastava na srpskom jeziku do petog razreda osnovne škole. Kao dopunska, nastava srpskog jezika obavlja se u Százhalombatti, Segedinu, Mađarskom Čanadu i Sentivanu. U Santovu srpska djeca pohađaju hrvatsku osnovnu školu, gdje im se pruža prigoda za upoznavanje srpskog jezika, pisma i književnosti.

Kultura "Srpsko pozorište u Mađarskoj", Lovra "Krug", udruga mladih srpskih umjetnika u Mađarskoj, Budimpešta KUD "Taban", Budimpešta KUD "Banat", Deska KUD "Veseli Santovčani", Santovo KUD "Lovra", Lovra KUD "Opanke", Pomáz KUD "Šarenac", Medina

Zadužbine Zadužbina Jakova Ignjatovića, Budimpešta Zadužbina Save Tekelije, Budimpešta Zadužbina Miloša Crnjanskog, Segedin

Poznati Srbi Miloš Crnjanski, književnik Sándor Petőfi, pjesnik i revolucionar Arsenije III. Crnojević, patrijarh srpski Jelena Vukanović, ugarska kraljica Momčilo Tapavica, arhitekta, tenisač (osvajač olimpijske bronce 1896.), dizač utega i hrvač Dragomir Dujmov, književnik Josif Milovuk, publicist Adam Dragosavljević, filolog i pedagog Petar Dobrović, slikar i političar Sava Tekelija, kulturni i politički radnik Petar Milošević, književni kritičar Miloš Bogdanović, liječnik Lukijan Bogdanović, patrijarh srpski Bogoboj Atanacković, književnik i odvjetnik Nataša Dušev-Janić, kajakašica Bojana Radulović, rukometašica Predrag Stepanović, književnik Jovan Damjanić, mađarski general i narodni heroj Tijana Krivačević, košarkašica Ljubinko Galić, pjesnik i srpski pravoslavni svećenik Stojan D. Vujičić, književnik Jakov Ignjatović, pisac Döme Sztójay, političar Kornelije Stanković, skladatelj Katarina Ivanović, slikarica Pavle Davidović, baron i austrijski general Milan Rus, skladatelj Sava Vuković, političar Petar Stojanović, violinist i skladatelj Predrag Bošnjak, nogometaš Tihomir Vujičić, skladatelj Teodor Pavlović, publicist i prevodilac Stevan V. Popović, pjesnik, političar i rodoljub Mita Popović, pjesnik Nikola Dobrović, arhitekt Radovan Jelašić, ekonomist Joakim Vujić, književnik Zoran Stevanović, pjevač, gitarist, skladatelj, dramaturg i tekstopisac Dušan Stevanović, skladatelj, dramaturg i tekstopisac Mihailo Vitković, pjesnik i odvjetnik Georgije Zubković, srpski episkop Pavle Julinac, pisac i prevodilac Gavrilo Vitković, inženjer i povjesničar Ambrozije Janković, slikar Jovan Pačić, pjesnik i slikar Nemanja Nikolić, nogometaš Pavel Đurković, slikar i ikonograf Radovan M. Filaković, pjesnik Dragana Meseldžija, dječja pjesnikinjaĐ.M.N, SrpskeNovineCG.com: Objavljena antologija za decu pisaca iz rasejanja, objavljeno 14. listopada 2015. godine, pristupljeno 18. siječnja 2018. godine

Izvori

Vanjske poveznice Srpska zajednica u Mađarskoj/Samouprava Srba u Mađarskoj Srpske Nedeljne Novine

Kategorija:Srbi izvan Srbije