Vjenceslav Radimski, rođeno ime Václav Radimský (Nova Paka, Češka, 21. 2. 1832 - Sarajevo, 27. 10. 1895), arheolog i rudarski stručnjak i satnik, ugledni saradnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koji se bavio arheološkim i arheoantropološkim istraživanjima širom Bosne i Hercegovine.
Vjeceslav Radimski je utemeljio početnu mineraloško-geološku zbirku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine koji se nalazi u Sarajevu. Nakon toga je, sve do kraja života istrajno radio na popunjavanju i proširivanju zbirke novim eksponatima i podacima. Iznenada je preminuo od srčanog udara, kod sarajevske Alipašine ćuprije.
Školovanje Osnovno i gimnazijsko obrazovanje stekao je u Starom Mjestu u Pragu U periodu i 1850. – 1854. studirao je češku Politehniku u Pragu, gdje je ispoljio posebno zanimanje za mineraloško-geološke nauke i mašinsko-tehničku struku. Dvije godine, 1855. i 1856. pohađao je ondašnje Monarhijsko montano učilište u Pšibrami (Pribrami), gdje je studirao rudarstvo i topioničarstvo, ostvarivši akademski rang „apsolutorij“, uz odličan uspjeh u svim predmetima.
Profesionalna karijera Nakon završetka studija odlazi u praktičnu službu u Landanovo rudarsko društvo u Jilemnici u Češkoj. Tu se zadržao relativno kratko, pošto mu se ukazala prilika da, kao „rudarski kandidat“, pređe u Šcavnicu, Ugarska. Nakon kraćeg perioda, postao je „rudarski vježbenik“.
Već 1857, Radimski je bio rudarski poslovođa kameno-ugljenog majdana kraj Niržana, nadomak Plzenja, Češka. Tu je ostao do nove 1859. godine, kada je, sa bratom Josipom osnovao Rudarsko društvo u ugljenom okrugu kraj grada Wiese, današnja austrijska pokrajina u Štajerska.
Godine 1884, Radimski odlazi iz Wiesa, pošto je državno građevinsko željeznicko društvo preuzelo ukupno prometno održavanje i eksploataciju majdana. Odatle je otišao u Vec, gdje se nastani kao ovlašteni rudarski mjernik.
Prelomni događaj u karijeri Radimskog bio je prelazak u Sarajevo, januara 1885. Ovdje je bio postavljen za „rudarstvenog nadpovjerenika i upravitelja rudarskog satništva“ u Bosni i Hercegovini. Već 31. maja te godine bio je unaprijeđen u čin rudarskog satnika.
Naučni i stručni doprinos Pošto je i na novoj poziciji često boravio u Wiesu, imao je priliku da proučava mnoge spomenike iz prehistorijskog i rimskog doba. Tako se u njemu postepeno razvijala ljubav prema antropologiji i arheologiji. Potrebna iskopavanja je najprije poduzimao samostalno, a zatim sa sa Josipom Sombatijem (Szombathy), kustosom austrougarskog prirodoslovnog dvorskog muzeja. Rezultati tih istraživanja su objavljeni u djelima: “Urgeschichtliche Forschungen in der Umgebung von Wies in Mittelsteiermark" (L: 1883-, II. i III.: 1888, IV.: 1891) i „Ueber die Grabungen im Jahre 1880". „Der Bericht uber die montanistichen Verhaltnisse und die Mineral-Vorkommnisse des Sulmthales" (1868); „Das Wieser Bergreiver" (1875); „Die Insel Pago in Dalmatien und Deren Lignit-Vorkommen" (1877); „Ueber den geologischen Bau der Insel Arbe in dalmatien" (1880). One godine koju je Radimski djelovao u Wiesu, u Beču je prostudirao muzejske materijale, zbirke i knjižnice, što mu je omogućilo da proširi svoje obimne studije o prahistorijskom i rimskom periodu. Te spoznaje Radimski je iskoristio u proučavanju bosanskih nalazišta, a kao istraživač i pisac o ovdašnjim prahistorijskim pojavama stekao je ugled u krugovoma priznatih učenjaka, ne samo u Monarhiji, nego u cijeloj Evropi.
U Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i njegovom dodatku „Wissenschaftliche Mittheilungen", publicirao je niz radova, od kojih su kao posebna izdanja objevljeni: „Prehistorijska nalazišta" (ćirilicom i latinicom), a na njemačkom jeziku pod naslovom: „Die prahistorischen Fundstatten"; ‘’Die neolitische Station Butmir" i rukopis: „Archaologisches Ortslexikon von Bosnien und der Hercegovina" (ovaj rad, sa prilozima, čuva se u Muzeju); „Die Geschichte des alten Bergbaues in Bosnien und der Hercegovina“ (sa Karlom Patschom) Nekoliko manjih arheoloških rasprava, u GZM izašlo je nakon autorove smrti. Napomena: Tešlo je naći, ako je uopće i moguće, arheologa koji je – tokom samo jedne decenije djelovanja – prikupio toliko mnogo podataka o mnogim, dotad nepoznatim, nalazištima širom Bosne i Hercegovine, od kojih je većina danas potpuno zapuštena i/ili zaboravljena. Na osnovu sadržaja djela Radimskog, moguće je zaključiti da je imao dobro razvijenu mrežu načelnika općina širom Bosne i Hercegovine, koji su mu dostavljali prve informacije o mogućim arheološkim nalazištima.
Poznatiji radovi u GZM Ostaci rimske ciglane i ciglarske peći u Sarajevu / Vjenceslav Radimski, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 8 (1896), str. 109-112. Prehistorička sojenica kod Ripča u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 483-523. Sojenica kod Ripča u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 309-333. Gradina Glavica kod Velikog Radića u kotaru krupskom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 229-230. Rimska razvalina Gradina Mihaljević u kotaru srebreničkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 227-228. Nasute gradine Orlovac i Služanjska gromila u kotaru mostarskom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 225-227. Rimski miljokaz kod Trnova u kotaru jajačkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 222-225. Gradina Kosovača kod Kusonja u kotaru zvorničkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 220-222. Gradina Ilijina Greda u kotaru trebinjskom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 219-220. Rimska ciglana kod Pijavica blizu Jajca / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 7(1895), str. 217-219. Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 575-635. Dva zanimljiva nahogjaja iz bilećkog kraja kraja u Hercegovini / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 496-497. Golema fibula iz Ivanjske kod Banjaluke u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 494-496. Tri zanimljiva nahogjaja iz ljubuškog kotara / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 493-494. Opeka legije iz Velike Kladuše u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 492-493. Nekoliko prehistoričkih i rimskih ostanaka kod Grahova u livanjskom kotaru / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 488-492. Razvaline crkve na Carevoj Luci kod Rmanja u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 487. Nekoliko starina iz Gackog u Hercegovini / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 484-486. Prehistoričko-rimska utvrda Kalesija u kotaru zvorničkom / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 483-484. Dva bronca iz područja Plive kod Jajca / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 481-483. Gradina u Turbetu kod Travnika / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 480-481. Dva bronca iz Čapljine / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 479-480. Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća (Nastavak) / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 369-466. Rimska naseobina u Majdanu kod Varcar-Vakufa / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 331-341. Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 237-308. Prehistorička sojenica kod Ripča blizu Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 129-138. Nekropola na Jezerinama u Pritoci kod Bišća / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 5(1893), str. 37-93. O nekojim prehistoričkim i rimskim gragjevnim ostancima u području rijeke Sane u Bosni / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4(1891), str. 431-446. Visorovan Rakitno u Hercegovini / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4(1891), str. 413-424. Rimska utvrda na Crkvenici i kastrum kod Doboja / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 3(1891), str. 251-262. Bišće-polje kod Mostara / V.Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 2(1891), str. 159-192. Prodor gradine truhelja u Bosni / V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 1(1891), str. 53-54. Rimski grad Domavija u Gradini kod Srebrenice u Bosni i tamošnji iskopi / V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 1(1891), str. 1-19. Prehistorička nalazišta : kako se pretražuju i kako se s nagjenim predmetima postupa, s osobitim obzirom na Bosnu i Hercegovinu i one krajeve u Austro-Ugarskoj monarhiji gdje ima prehistotičkih ostanaka / napisao V. Radimsky, 1891. (knjiga) Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini / V. Radimsky, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 4 (1892), str. 75-80. https://www.academia.edu/9658451/Bibliografija_radova_Glasnika_Zemaljskog_muzeja_priru%C4%8Dnik_za_studente_historije_i_arheologije_.http://prijepisi.blogspot.ba/2015/10/radimsky-1896.html. http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?PAGER_offset=0&rm=results&f=PersonalName&v=Radimsky%20Vencel.http://www.iis.unsa.ba/pdf/historijska_traganja_4.pdf .
PriznanjaZa dva posljednjepomenuta rada, Krunski austrijski geološki državni zavod imenovao ga je svojim „članom-dopisnikom“. Obimni i predani stručni i naučni rad je skrenuo pažnju kruga tada uglednih autoriteta, pa je 1878. dobio odlikovanje „Viteški krst reda Franje Josipa“. Uredništvo GZM (1895): Vjenceslav Radimski. Glasnik Zemeljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Godina VII, Knjiga IV: 479-482.
Također pogledajte Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine Glasnik Zemaljskog muzeja BiH
Reference
Spoljašnje veze https://www.academia.edu/9658451/Bibliografija_radova_Glasnika_Zemaljskog_muzeja_priru%C4%8Dnik_za_studente_historije_i_arheologije_ http://prijepisi.blogspot.ba/2015/10/radimsky-1896.html. http://mjesec.ffzg.hr/webpac/?PAGER_offset=0&rm=results&f=PersonalName&v=Radimsky%20Vencel.
Категорија:Rođeni 1832. Категорија:Umrli 1895. Категорија:Austrougarski arheolozi Категорија:Босанскохерцеговачки археолози Категорија:Писци Босне и Херцеговине