Onlajn mediji ili online mediji su mediji koji koriste internet i druge digitalne mreže za proizvodnju, objavljivanje, distribuciju i razmjenu informacija. Povezuju se sa širim pojmom novih medija, jer se zasnivaju na digitalnom predstavljanju sadržaja, računarskoj obradi podataka, povezivanju različitih medijskih formi i mogućnosti interakcije sa korisnicima.Manovič, L. (2001). Jezik novih medija. Beograd: Clio.

U komunikološkoj literaturi onlajn mediji se najčešće posmatraju kao tehnički i društveni sistemi u kojima se digitalni sadržaj prenosi putem mreže i prikazuje na računarima, mobilnim telefonima, tabletima i drugim uređajima. Njihov razvoj povezan je sa procesom digitalizacije, širenjem interneta i promjenama u načinu proizvodnje i korišćenja medijskih sadržaja.Krejg, R. (2005). Onlajn novinarstvo: Izvještavanje, pisanje i uređivanje za nove medije. Beograd: Clio.

Odnos prema novim medijima

Onlajn mediji predstavljaju jedan od oblika novih medija. Za razliku od tradicionalnih masovnih medija, kao što su štampa, radio i televizija, onlajn mediji omogućavaju brže objavljivanje sadržaja, povezivanje različitih izvora, stalno ažuriranje informacija i aktivnije učešće korisnika.

Lev Manovič nove medije objašnjava kroz nekoliko osnovnih načela: brojčano predstavljanje, modularnost, automatizaciju, promjenjivost i transkodiranje. Ova načela koriste se i za razumijevanje onlajn medija, jer njihovi sadržaji postoje u digitalnom obliku i mogu se računarski obrađivati, kopirati, mijenjati, povezivati i prilagođavati različitim uređajima i korisnicima.

Osobine

Među najčešće navođene osobine onlajn medija ubrajaju se digitalnost, modularnost, automatizacija, promjenjivost, hipertekstualnost, interaktivnost i multimedijalnost. Ove osobine ne pojavljuju se uvijek odvojeno, već se u praksi često prepliću u okviru istog medijskog sadržaja.

Digitalnost

Digitalnost označava da su tekst, fotografija, zvuk, video i drugi medijski sadržaji predstavljeni u obliku podataka koje računar može obrađivati, čuvati, prenositi i mijenjati. Zbog toga onlajn medijski sadržaji nisu samo poruke namijenjene publici, već i tehnički zapisi koji se mogu programirati i prilagođavati različitim platformama.

Digitalni oblik sadržaja omogućava lakše kopiranje, pretraživanje, arhiviranje, kompresovanje i distribuciju u odnosu na analogne medijske oblike. Na primjer, novinski tekst, fotografija, radio-prilog ili televizijski snimak mogu se digitalizovati i objaviti kao dio onlajn medijskog sadržaja.

Modularnost

Modularnost znači da su digitalni medijski sadržaji sastavljeni od manjih elemenata koji mogu zadržati određeni stepen samostalnosti. Veb-stranica, na primjer, može sadržavati tekst, fotografije, video-zapise, linkove, grafičke elemente i programski kod. Svaki od tih elemenata može se mijenjati, premještati ili koristiti u drugom kontekstu.

Ova osobina omogućava da se isti sadržaj prilagodi različitim platformama. Jedna fotografija može biti dio novinarskog teksta, galerije, objave na društvenoj mreži ili video-priloga, dok jedan tekst može imati kraću verziju za mobilne uređaje i dužu verziju za veb-portal.

Automatizacija

Automatizacija u onlajn medijima zasniva se na mogućnosti da se određeni procesi obrade i distribucije sadržaja odvijaju automatski ili poluautomatski. Ona se povezuje sa radom algoritama, softvera, aplikacija i baza podataka.

Primjeri automatizacije u onlajn medijima su automatsko prilagođavanje izgleda stranice veličini ekrana, preporuke sličnih tekstova ili video-sadržaja, algoritamsko rangiranje objava, automatsko ažuriranje aplikacija i obrada fotografija ili video-zapisa.

Promjenjivost

Promjenjivost, odnosno varijabilnost, označava mogućnost da onlajn sadržaj postoji u više verzija. Za razliku od tradicionalnih medija, kod kojih objavljeni sadržaj često ima konačan oblik, sadržaj na internetu može se dopunjavati, ispravljati, ažurirati i drugačije prikazivati na različitim uređajima.

Novinarski tekst objavljen na portalu može biti dopunjen novim informacijama, opremljen drugim naslovom, povezan sa dodatnim dokumentima ili prilagođen za prikaz na mobilnom telefonu. Ova osobina povećava fleksibilnost onlajn medija, ali istovremeno otvara pitanje transparentnosti izmjena i odgovornosti urednika.

Hipertekstualnost

Hipertekstualnost označava mogućnost povezivanja različitih tekstova, dokumenata i medijskih sadržaja putem linkova. Za razliku od štampanog teksta, koji se najčešće čita linearno, onlajn sadržaj omogućava korisniku da sam bira putanju kretanja kroz informacije.Tapavički-Duronjić, T. (2017). Digitalni informacioni sistemi. Banja Luka: Fakultet političkih nauka.

U onlajn novinarstvu hipertekstualnost omogućava povezivanje jedne vijesti sa ranijim tekstovima, zvaničnim dokumentima, fotografijama, video-sadržajima, statističkim podacima i drugim relevantnim izvorima. Na taj način novinarski tekst ne mora biti zatvorena cjelina, nego može korisnika upućivati na širi kontekst.

Interaktivnost

Interaktivnost označava mogućnost dvosmjerne ili višesmjerne komunikacije između medija i korisnika. U tradicionalnim masovnim medijima publika je uglavnom bila primalac poruke, dok onlajn mediji omogućavaju korisnicima da komentarišu, dijele, ocjenjuju, dopunjuju ili sami proizvode sadržaj.Tapavički-Duronjić, T. (2008). Kompjuterska kultura i moderni mediji. Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.

Interaktivnost se ostvaruje kroz komentare, ankete, forume, korisničke naloge, dijeljenje sadržaja na društvenim mrežama, reakcije i druge oblike digitalne komunikacije. Time se mijenja odnos između medija i publike, jer korisnici mogu učestvovati u širenju i tumačenju informacija.

Multimedijalnost

Multimedijalnost označava povezivanje različitih oblika izražavanja, kao što su tekst, fotografija, zvuk, video, animacija, grafika i interaktivni elementi. U onlajn medijima različiti medijski oblici mogu biti objedinjeni u okviru istog sadržaja i dostupni putem istog uređaja.Rosales, R. G. (2006). The Elements of Online Journalism. New York: iUniverse.

U onlajn novinarstvu multimedijalnost omogućava da se događaj predstavi kroz više formi. Tekst može pružiti objašnjenje i kontekst, fotografija vizuelni prikaz, video neposrednost događaja, audio autentičnost izjave, a grafika pregled složenih podataka.

Onlajn mediji i novinarstvo

Razvoj onlajn medija uticao je na promjene u novinarskom radu. Ričard Krejg onlajn novinarstvo povezuje sa izvještavanjem, pisanjem i uređivanjem za nove medije, pri čemu internet ne predstavlja samo dodatni kanal za objavljivanje, nego posebno medijsko okruženje sa sopstvenim pravilima oblikovanja sadržaja.

Onlajn novinarstvo omogućava brže objavljivanje informacija, lakše povezivanje vijesti sa dodatnim izvorima i korišćenje multimedijalnih formi. Istovremeno, brzina objavljivanja povećava značaj provjere informacija, uredničke odgovornosti i jasnog razlikovanja pouzdanih izvora od nepouzdanih sadržaja.

Društveni značaj

Onlajn mediji imaju važnu ulogu u savremenoj javnoj komunikaciji. Koriste se u informisanju, obrazovanju, kulturi, političkoj komunikaciji, svakodnevnoj razmjeni informacija i javnim raspravama. Njihova dostupnost omogućava korisnicima da brzo pristupaju različitim vrstama sadržaja i da učestvuju u njihovom širenju.

Razvoj onlajn medija otvorio je i pitanja medijske pismenosti, autorskog prava, privatnosti, zaštite podataka i širenja dezinformacija. Zbog toga se onlajn mediji ne posmatraju samo kao tehnička pojava, već i kao društveni, kulturni i komunikacioni fenomen.Bogdanić, A. (2016). Razmatranje novinarskog diskursa i teorije medija: Uvod u teoriju novinarstva. Banja Luka: Komunikološki koledž u Banjoj Luci.

Vidi još

Internet Digitalni mediji Novi mediji Digitalno novinarstvo Medijska pismenost Multimedija Hipertekst

Reference

Literatura

Bogdanić, A. (2016). Razmatranje novinarskog diskursa i teorije medija: Uvod u teoriju novinarstva. Banja Luka: Komunikološki koledž u Banjoj Luci. Krejg, R. (2005). Onlajn novinarstvo: Izvještavanje, pisanje i uređivanje za nove medije. Beograd: Clio. Manovič, L. (2001). Jezik novih medija. Beograd: Clio. Rosales, R. G. (2006). The Elements of Online Journalism. New York: iUniverse. Tapavički-Duronjić, T. (2008). Kompjuterska kultura i moderni mediji. Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci. Tapavički-Duronjić, T. (2017). Digitalni informacioni sistemi. Banja Luka: Fakultet političkih nauka.

Kategorija:Mediji Kategorija:Internet Kategorija:Novinarstvo Kategorija:Digitalni mediji