Mehmed Mujezinović (Sarajevo, 29. 7. 1913. – Sarajevo, 14. 5. 1981.) bio je bosanskohercegovački historičar, epigrafičar i orijentalista.
Biografija Hadži Mehmed ef. Mujezinović je rođen u Sarajevu 29. 7. 1913. Poslije osnovnog obrazovanja, upisao je Gazi Husrev-begovu medresu, koju završava 1935. godine. Iste godine se upisuje na tek osnovanu Višu islamsku šerijatsko-teološku školu na kojoj je diplomirao 1939. Poslije odsluženja vojnog roka 1940. radio je kao profesor u raznim srednjim školama u Sarajevu. Od 1945. do 1949. je radio kao muderris (profesor) u ženskoj, a kasnije i muškoj Gazi Husrev-begovoj medresi. Nakon toga se zapošljava u Državnoj štampariji, gdje uz korektorske poslove uči i slagarski zanat. Godine 1951. zapošljava se u Zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine. Na ovom položaju ostaje do penzionisanja 1. 1. 1980. godine. U tome periodu je obavljao dužnost imama i hatiba u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu. Poznavao je tri orijentalna jezika; arapski, turski i perzijski, a što mu je kasnije koristilo u njegovom naučno-istraživačkom radu. Umro je 14. 5. 1981. godine u 67 godini života.
Tokom njegovog rada u Zavodu za zaštitu spomenika kulture BiH, Mehmed Mujezinović je sakupio materijal za islamsku epigrafiku Bosne i Hercegovine. Zabilježio je i prepisao brojne natpise bosansko-hercegovačke islamske kulturne baštine u zadnji moment, budući da su usljed urbanizacije mnogi islamski objekti uništeni, pa tako i njeni natpisi. Sav taj materijal, Mehmed Mujezinović je sakupio i počeo objavljivati. Njegov najvažniji rad iz tog područja je Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine u tri knjige u izdanju Veselin Masleše iz Sarajeva. Prva knjiga obuhvata grad Sarajevo, druga istočnu i centralnu Bosnu, a treća sadrži natpise iz Bosanske krajine i zapadne Bosne i Hercegovine. U ovim knjigama je zabilježio blizu 1500 originalnih natpisa u cjelini, a još 1800 djelomično, uz slike objekata, kojih više nema. Pored toga je preveo i poznati Ljetopis sarajevskog ljetopisca 18. vijeka Mula Mustafe Bašeskije u izdanju Veselin Masleše. U svojim radovima je napisao i najvažnije podatke o preko 100 pjesnika-epigrafičara, kao što su Mehmed Mejlija - Sarajlija, Sejfudin Kemura, Muhamed Enveri Kadić, Mujaga Merhemić i Husein Rakim Islamović.
Nepotpuna bibliografija Borba na Božijem putu, Sarajevo 1942-43 Dva događaja iz života Muhameda a. s. prije poslanstva, Sarajevo 1942-43 Merhum Sulejman-Hamdi ef. Alimajstorović (Nekrolog), Sarajevo 1943-44 Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka, Sarajevo 1952 Turski natpisi XVI vijeka iz nekolika mjesta Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1953 Obnova natpisa na Sokolovićevu mostu u Višegradu, Sarajevo 1953 Nekoliko nevjerodostojnih turskih natpisa u Sarajevu, Sarajevu 1954 Džamija u Ustikolini, Sarajevo 1954 (u zajednici sa Evangelosom Dimitrijevićem). Musafirhana i tekija Isa-bega Ishakovića u Sarajevu, Sarajevo 1956 Epigrafika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Mejlije, Sarajevo 1957 Autogram Evlije Čelebije u trijemu džamije Aladže u Foči, Sarajevo 1957 Kaligrafski zapisi u Sinanovoj tekiji u Sarajevu i njihova konzervacija, Sarajevo 1958 Izložba islamskih rukopisa u Beogradu, Sarajevo 1958 Konzervacija Hadži Sinanove tekije u Sarajevu, Sarajevo 1959 (zajedno sa Matom Biškom). Turski natpisi XVI vijeka u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1960 Muhamed Enveri efendi Kadić kao epigrafičar, Sarajevo 1960 Stari Alifakovac u Sarajevu, Sarajevo 1962 Natpisi na nadgrobnim spomenicima Suzi-Čelebije i Neharija u Prizrenu, 1962/63 Sarajevske hadžije druge polovine XVIII vijeka, Sarajevo 1964 Merhum Abdulah ef. Fočak (Nekrolog)., Sarajevo 1964 Ljetopis: (1746-1804) Mula Mustafa Bašeskija, Sarajevo 1968 Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1969 (zajedno s Džemalom Čelićem) Turski natpisi u Travniku i njegovoj okolini, Sarajevo 1970 Kronogram na novopazarskoj banji, Sarajevo 1970-71 Natpis na Sinan-pašinoj džamiji u Kačaniku iz 1003 – 1594/95. godine, Priština 1971 Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga I – Sarajevo, Sarajevo 1974. Vakufnama iz 1630. godine o osnivanju biblioteke Mevla Husamuddina Bošnjaka u Banjoj Luci, Sarajevo 1977 (zajedno sa Mahmudom Traljićem) Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, Sarajevo 1978 Hazreti Mevlana Muhamed Džemaludin Rumi, Sarajevo 1979 Hadži Jusufovo putovanje na hadž 1615, godine, Sarajevo 1981 Odaziva ti se, Bože---: putopis sa hadža 1615. godine hadži Jusufa Livnjaka, Sarajevo 1981 Mjesto života. Kronogram iz 1129. (1716-1717) godine o obnovi tekije na izvoru Bune u Blagaju, Sarajevo 1981 Dva autograma Evlije Čelebije u Foči iz 1074. (1664) godine, Sarajevo 1981 Islamska epigrafika u Bosni i Hercegovini, knjiga III – zapadna Hercegovina i bosanska Krajina, Sarajevo 1982 Gazi Husrevbegova biblioteka Sarajevo, Sarajevo, 1982 (zajedno s Mahmudom Traljićem) Mula Mustafa Bašeskija, Sarajevo 1998 Vakufnama bosanskog namjesnika Sofi Mehmed-paše iz 1554/55. godine, Banja Luka 2004
Reference
Kategorija:Bosanskohercegovački historičari Kategorija:Rođeni 1913. Kategorija:Umrli 1983. Kategorija:Biografije, Sarajevo