Napad na općinu Ravno bio je vojni napad Jugoslavenske narodne armije (JNA) na područje Ravnog i okolnih naselja u istočnoj Hercegovini, u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini, u oktobru i novembru 1991. Napad se odvijao tokom raspada SFRJ i predstavljao je dio šire JNA kampanje protiv Dubrovnika i juga Hrvatske. Cilj napada bio je ovladavanje pozadinom dubrovačkog ratišta i komunikacijama kroz Popovo polje, pri čemu su sela s hrvatskim stanovništvom sistematski granatirana, spaljena i opljačkana, a stanovništvo protjerano. Posebno je zabilježen Masakr u Kijevu Dolu, u kojem je ubijeno osam starijih hrvatskih civila.

Iako se početak rata u Bosni i Hercegovini obično veže za april 1992, dio autora i svjedoka napad na Ravno smatra prvim većim oružanim napadom na teritoriju Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i svojevrsnim „neslužbenim početkom“ rata u BiH. Napad je imao ozbiljne političke posljedice i dodatno je narušio odnose između centralne vlasti u Sarajevu i bosanskih Hrvata.

Pozadina

Strateški značaj Ravno se nalazi u istočnoj Hercegovini, na rubu Popovog polja, krškog polja koje se pruža paralelno s jadranskom obalom. Ovaj položaj davao je području značajnu stratešku vrijednost u kontekstu JNA operacija prema Dubrovniku 1991. Kontrola Popovog polja i pravca Ravno – Zavala – Slano omogućavala je JNA da obilazi hrvatske linije duž obale i da istovremeno osigura pozadinu svojih snaga na južnom bojištu.

Ravno je bilo većinski hrvatsko selo u regiji istočne Hercegovine, u kojoj je šire okruženje imalo srpsku većinu. U vojnim planovima JNA naselje je posmatrano kao „neprijateljska tačka“ u pozadini napada na Dubrovnik, iako u selu nije bilo organizovane vojne jedinice niti težeg naoružanja.

Demografija U administrativnom smislu Ravno je 1991. bilo mjesna zajednica u sastavu općine Trebinje. Prema popisu stanovništva 1991., općina Trebinje imala je izrazitu srpsku većinu, dok je u samom naselju Ravno većinu činilo hrvatsko stanovništvo. Pojedina sela i zaselci, poput Kijev Dola, bili su gotovo u potpunosti naseljeni Hrvatima.

+ Etnički sastav prema popisu 1991. Administrativna jedinica Ukupno stanovnika Hrvati Srbi Muslimani (Bošnjaci) Jugoslaveni / ostali Općina Trebinje (ukupno) 30.996 1.246 (4,0%) 21.349 (68,9%) 5.571 (18,0%) 2.830 (9,1%) Ravno (naselje) 1.503 776 (51,6%) 678 (45,1%) 21 (1,4%) 28 (1,9%) Kijev Do (zaselak) ≈ 40 gotovo 100% Hrvati 0% 0% 0%

Politička situacija Krajem 1991. Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina suočavala se s rastućim unutrašnjim tenzijama nakon proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske. JNA, koja se faktički stavila u službu velikosrpske politike, počela je koristiti teritoriju BiH kao pozadinu i polaznu bazu za operacije protiv Hrvatske, uključujući i napad na Dubrovnik.

Centralna vlast u Sarajevu, koju je činila koalicija SDA, SDS i HDZ BiH, bila je sve slabija u dijelovima zemlje gdje je SDS uspostavljao „srpske autonomne oblasti“. U tom kontekstu Ravno je predstavljalo enklavu pod kontrolom legalnih republičkih vlasti u prostoru koji je JNA smatrala svojim operativnim zaleđem.

Preludij U septembru 1991. aktivirana je 2. operativna grupa JNA sa sjedištem u Trebinju, pod komandom general-pukovnika Pavla Strugara. U njen sastav ulazili su 37. korpus JNA, 2. korpus JNA i 472. motorizovana brigada. Dopunska mobilizacija rezervista iz Crne Gore i istočne Hercegovine bila je praćena propagandom koja je hrvatsku vlast i lokalne Hrvate predstavljala kao prijetnju Srbima i Jugoslaviji.

Prema podacima općine Ravno, u noći 18/19. septembra 1991. mobilisani rezervisti JNA započeli su opkoljavanje Ravnog i ukopavanje teškog topništva na položajima oko sela u Popovom polju, čime je selo faktički stavljeno u blokadu nekoliko sedmica prije otvorenog napada.

Tok događaja

Artiljerijski napad (oktobar 1991) Ofanziva na Ravno započela je 1. oktobra 1991, istovremeno s JNA napadom na dubrovačko područje. JNA je upotrijebila teško topništvo (haubice i minobacače) raspoređeno u Popovom polju, gađajući stambene objekte, saobraćajnice i sakralne objekte u Ravnom i okolnim selima.

U jednom televizijskom prilogu crnogorske državne televizije, potpukovnik JNA Đuro Komšić, koji je komandovao artiljerijom, otvoreno je govorio o gađanju sela Ravno, navodeći vrste oruđa koja „tuku selo“. Snimak se u literaturi često navodi kao ilustracija svjesnog napada na civilni cilj.

Kopnene operacije i okupacija Nakon artiljerijske pripreme, jedinice 472. motorizovane brigade i mobilisani rezervisti ušli su u Ravno i okolna naselja. Svjedočenja preživjelih i izvještaji organizacija za ljudska prava navode da su vojnici sustavno palili kuće i gospodarske objekte, pljačkali imovinu, tukli i zastrašivali stanovništvo te prisilno protjerali gotovo sve civile hrvatske nacionalnosti.

Tokom oktobra i novembra 1991. veći dio općine Ravno je sravnjen sa zemljom. U javnim izjavama JNA je tvrdila da je uništeno „snažno ustaško uporište“, iako u selu nije bilo regularnih hrvatskih vojnih jedinica, što su kasnije potvrdili i domaći i međunarodni izvori.

Masakr u Kijevu Dolu Nasilje nad civilnim stanovništvom nastavilo se i nakon početnog napada. Dana 13. novembra 1991. napad na zaselak Kijev Do rezultirao je ubistvom osam starijih hrvatskih civila (sedam žena i jednog muškarca). Žrtve su ubijene u neposrednoj blizini svojih kuća, a forenzički nalazi i svjedočenja ukazuju na likvidacije iz neposredne blizine i namjerno ciljano ubijanje preostalih civila u selu.

Političke posljedice Napad na Ravno imao je značajne političke odjeke u Bosni i Hercegovini. Dana 6. oktobra 1991, u atmosferi eskalacije sukoba u Hrvatskoj, predsjedavajući Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović izjavio je u Parlamentu RBiH rečenicu „Ovo nije naš rat“, nastojeći naglasiti neutralnost Republike Bosne i Hercegovine u sukobu između Srbije i Hrvatske.

Izjava i nedjelotvorna reakcija republičkih institucija na napad JNA na Ravno izazvale su ogorčenje među bosanskim Hrvatima, naročito u Hercegovini. U dijelu bosanskohercegovačke javnosti napad na Ravno i stav državnog vrha dovode se u vezu s kasnijim formiranjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 18. novembra 1991, kao paralelne političke strukture Hrvata u RBiH.

Posljedice i rekonstrukcija Ravno je ostalo pod kontrolom JNA, a kasnije Vojske Republike Srpske (VRS), sve do ljeta 1992. Teritorij općine korišten je kao pozadinsko područje i koridor za djelovanje prema dubrovačkom području, pri čemu su iz Popovog polja nastavljeni artiljerijski napadi na jug Hrvatske.

Tokom 1992. Hrvatska vojska (HV) i Hrvatsko vijeće obrane (HVO) pokreću niz operacija na južnom bojištu s ciljem deblokade Dubrovnika i potiskivanja JNA/VRS s teritorija uz hrvatsku granicu. U okviru operacije „Spaljena zemlja“ i kasnijih akcija, hrvatske snage ovladavaju rubom Popovog polja, a područje Ravnog biva oslobođeno do ljeta 1992.

Zbog razmjera razaranja i miniranosti terena, poslijeratna obnova Ravnog trajala je godinama. Nakon Dejtonskog sporazuma Ravno je formirano kao posebna općina u sastavu Hercegovačko-neretvanskog kantona, kojoj su pripojeni i dijelovi predratne općine Trebinje (tzv. Trebinjska krajina).

Povratak prognanih Hrvata u Ravno bio je spor i otežan, između ostalog zbog neriješenih imovinskih odnosa, ekonomske devastacije i odsustva infrastrukture.

Sudski postupci Napad na Ravno i zločini počinjeni u Kijevu Dolu ušli su u kontekst nekoliko međunarodnih i domaćih sudskih postupaka. U presudi u predmetu Tužilac protiv Pavla Strugara, MKSJ je detaljno analizirao strukturu i djelovanje 2. operativne grupe JNA i napade na Dubrovnik i okolicu, uključujući djelovanje na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Za zločine u Kijevu Dolu bosanskohercegovačke sudske vlasti su vodile istrage protiv pojedinih pripadnika JNA i pratećih formacija, ali je procesuiranje bilo fragmentarno i sporo. Helsinški odbor i druge organizacije za ljudska prava više puta su upozoravali na činjenicu da zločini počinjeni na području Ravnog nisu adekvatno sankcionisani.

Vidi još Opsada Dubrovnika Rat u Hrvatskoj Rat u Bosni i Hercegovini Kijev Do Popovo polje Hercegovačko-neretvanski kanton

Reference

Kategorija:Bitke u ratu u Hrvatskoj Kategorija:Bitke u ratu u Bosni i Hercegovini Kategorija:Masakri u ratu u Bosni i Hercegovini Kategorija:1991. u Bosni i Hercegovini Kategorija:Sukobi u 1991. Kategorija:Masakri nad Hrvatima Kategorija:Bitke u 1991. Kategorija:Bitke u 1992.