mini|desno|300px|Alphons Orie, sudija IRMKS-a i bivši sudija MKSJ-a Alphonsus "Alphons" Martinus Maria Orie (rođen 23. novembra 1947) nizozemski je pravnik i sudija međunarodnih krivičnih sudova. Od 2001. do 2017. bio je sudija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a kao predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I predsjedavao je suđenjima u predmetima protiv Stanislava Galića, Ante Gotovine, Momčila Krajišnika, Ratka Mladića te Jovice Stanišića i Franka Simatovića. Sudija je Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) od početka njegovog rada u julu 2012, a njegov posljednji mandat na sudijskoj listi istekao je 30. juna 2026.
Biografija
Alphons Orie rođen je 23. novembra 1947. u Groningenu u Nizozemskoj. Pravo je studirao na Univerzitetu u Leidenu, gdje je 1971. stekao akademski stepen magistra prava. Nakon toga završio je postdiplomski studij evropskog krivičnog prava na Slobodnom univerzitetu u Briselu.
Od 1971. do 1980. radio je kao predavač krivičnog prava na Univerzitetu u Leidenu.
Godine 1980. upisao je advokaturu pri Vrhovnom sudu Nizozemske. Od 1995. do 1997. bio je partner u advokatskoj kancelariji Wladimiroff & Spong u Hagu, gdje se specijalizirao za krivično i međunarodno krivično pravo, uključujući prekograničnu odbranu, izručenje, transfer zatvorenika i međunarodnu pravosudnu saradnju, kao i za krivične predmete pred Vrhovnim sudom Nizozemske.
Od 1994. do 1997. bio je zamjenski sudija Apelacijskog suda u Amsterdamu, a od 1997. do 2001. sudija Vrhovnog suda Nizozemske, gdje je bio član vijeća za krivične predmete. Od 1997. do 2001. bio je i sudija Disciplinskog apelacionog suda za nizozemsku advokaturu kojeg imenuje kruna.
Branilac Duška Tadića
Od 1995. do 1997. Orie je bio imenovani branilac pred MKSJ-om. U tom periodu bio je član tima odbrane Duška Tadića i formalno je imenovan za jednog od njegovih branioca.
Sudija Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju
Orie je 14. marta 2001. izabran za sudiju MKSJ-a, a mandat mu je počeo 17. novembra iste godine. Kao sudija MKSJ-a služio je od 2001. do 2017.
Tokom rada u MKSJ-u bio je član Komiteta za Pravilnik o postupku i dokazima i Biroa Tribunala.
Kao predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I predsjedavao je suđenjima u predmetima protiv Stanislava Galića, Ante Gotovine, Momčila Krajišnika, Ratka Mladića, Jovice Stanišića i Franka Simatovića.
U predmetu protiv Stanislava Galića Orie je bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I, koje je 5. decembra 2003. Galića osudilo na 20 godina zatvora.
U predmetu protiv Darka Mrđe Orie je također bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I, koje je 31. marta 2004. Mrđu osudilo na 17 godina zatvora zbog učešća u ubistvu približno 200 civila i pokušaju ubistva još 12 civila na Korićanskim stijenama 21. augusta 1992.
Prosljeđivanje predmeta domaćem pravosuđu
Orie je bio predsjedavajući Vijeća za prosljeđivanje predmeta koje je 17. maja 2005. odlučilo da se predmet protiv Radovana Stankovića proslijedi Bosni i Hercegovini. U sastavu Vijeća bili su Orie, O-Gon Kwon i Kevin Parker.
MKSJ je naveo da je to bio prvi slučaj u kojem je Tribunal proslijedio jedan od svojih predmeta nacionalnom pravosuđu; predmet je upućen Vijeću za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine.
Predmet Gotovina i drugi
U predmetu Gotovina i drugi, Orie je bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I. Vijeće su, osim njega, činili sudije Uldis Ķinis i Elisabeth Gwaunza.
Suđenje u predmetu počelo je 11. marta 2008, a Pretresno vijeće je prvostepenu presudu izreklo 15. aprila 2011. Vijeće je Antu Gotovinu i Mladena Markača proglasilo krivima, dok je Ivana Čermaka oslobodilo optužbi; Gotovinu je osudilo na 24 godine, a Markača na 18 godina zatvora.
Predmet Ratko Mladić
U predmetu Ratko Mladić, Orie je bio predsjedavajući sudija Pretresnog vijeća I, u kojem su bili i sudije Christoph Flügge i Bakone Justice Moloto.
Suđenje Mladiću počelo je 16. maja 2012, a prvostepena presuda izrečena je 22. novembra 2017.
Pretresno vijeće proglasilo je Mladića krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja te ga osudilo na doživotni zatvor.
U pogledu optužbe za genocid u općinama u Bosni i Hercegovini, većina Vijeća zaključila je da su fizički izvršioci u Sanskom Mostu, Vlasenici i Foči, kao i određeni izvršioci u Kotor-Varoši i Prijedoru, imali namjeru da unište bosanske Muslimane u tim općinama kao dio zaštićene grupe. Sudija Orie izdvojio je mišljenje o tom zaključku.
U svom djelimično izdvojenom mišljenju Orie je naveo da se ne slaže sa zaključkom većine da su navedeni fizički izvršioci posjedovali posebnu namjeru da unište dio zaštićene grupe kao takav. Posebno je istakao teškoće u utvrđivanju takve namjere kod izvršioca koji su djelovali na ograničenom geografskom području i na relativno niskom nivou hijerarhije i odgovornosti.
Prije početka suđenja odbrana Ratka Mladića podnijela je zahtjev za izuzeće Orieja na osnovu pravila 15(B) Pravilnika o postupku i dokazima. Među navodima odbrane bili su Orieov raniji angažman kao branioca Duška Tadića i njegovo prethodno učešće u predmetima Stanislava Galića i Momčila Krajišnika.
Predsjednik MKSJ-a Theodor Meron odbio je zahtjev 15. maja 2012, zaključivši da odbrana nije pokazala da bi razumno informisan posmatrač mogao osnovano sumnjati u Orieovu nepristrasnost.
Mehanizam za međunarodne krivične sudove
Generalna skupština Ujedinjenih nacija izabrala je Orieja 20. decembra 2011. za jednog od 25 prvih sudija na listi sudija Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS).
Orie je sudija Mehanizma od početka njegovog rada u julu 2012. U tom svojstvu postupao je kao sudija pojedinac i kao član Žalbenog vijeća, uključujući i postupak u predmetu "Fatuma i dr."
U predmetu "Fatuma i dr." Orie je bio član Žalbenog vijeća kojim je predsjedavao Carmel Agius, dok je treći član bio Seymour Panton. Žalbeno vijeće izreklo je presudu 29. juna 2022.
U istom predmetu Orie je izdvojio mišljenje uz odluku od 16. maja 2019. kojom je Žalbeno vijeće odlučivalo o žalbi Tužilaštva protiv odluke o privremenom puštanju Marie Rose Fatume na slobodu. Javna redigovana verzija njegovog izdvojenog mišljenja objavljena je 6. juna 2019.
Njegov posljednji mandat na listi sudija Mehanizma trajao je od 1. jula 2024. do 30. juna 2026.
Mišljenje o zahtjevu Ratka Mladića za prijevremeno puštanje
U augustu 2026. predsjednica Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana konsultovala je sudiju Alphonsa Orieja u postupku razmatranja zahtjeva Ratka Mladića za uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga. Orie je bio jedan od pet sudija Mehanizma koje je predsjednica konsultovala, a svi konsultovani ranije su bili uključeni u odlučivanje o Mladićevoj kazni.
Mladić je 18. augusta 2026. podnio zahtjev za uslovno prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga, tražeći da nakon puštanja bude neposredno prebačen u određenu bolnicu ili ustanovu za palijativnu njegu u Srbiji. Zahtjev je zasnovan na njegovom teško narušenom zdravstvenom stanju i procjeni ljekara Ujedinjenih nacija da se nalazio u završnoj fazi života i da bi njegova smrt mogla nastupiti u bilo kojem trenutku.
Od pet konsultovanih sudija, Orie i sutkinja Prisca Matimba Nyambe podržali su odobravanje zahtjeva, dok su sudije Aminatta Lois Runeni N'gum, Seymour Panton i Mustapha El Baaj smatrali da zahtjev treba odbiti.
Orie je smatrao da neposredna blizina Mladićeve smrti predstavlja odlučujući humanitarni razlog u prilog njegovom prijevremenom puštanju. Prema njegovom mišljenju, nivo medicinske njege koju je Mladić primao u pritvorskoj jedinici nije nadjačavao taj humanitarni razlog te bi posljednje sate života, koliko je to moguće, trebalo provesti u porodičnom okruženju. Istovremeno je ukazao na sigurnosne rizike povezane s mogućim transferom Mladića u Srbiju.
Predsjednica MMKS-a Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje 20. augusta 2026. U odluci je zaključila da, iako je Mladićevo zdravstveno stanje bilo teško i da je njegova smrt bila neposredna, okolnosti slučaja nisu opravdavale njegovo prijevremeno puštanje.
Ratko Mladić preminuo je 27. augusta 2026. dok je bio hospitalizovan u Hagu.
Drugi međunarodni angažmani
Pored rada u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju i Mehanizmu za međunarodne krivične sudove, Orie je obavljao i druge međunarodne pravosudne i savjetodavne angažmane.
Od 2014. do 2020. bio je član Stalnog arbitražnog suda sa sjedištem u Hagu.
Od 2015. do 2017. bio je predsjednik Žalbenog disciplinskog odbora Specijalnog suda za Liban.
Tokom pravničke karijere Orie je savjetovao nizozemsku vladu o brojnim pitanjima, uključujući pitanja povezana s osnivanjem Međunarodnog krivičnog suda.
Odlikovanja i priznanja
Godine 2008. Orie je imenovan oficirom Ordena Oranje-Nassau.
Godine 2015. dodijeljen mu je počasni doktorat Slobodnog univerziteta u Amsterdamu zbog posebnih zasluga na području međunarodnog krivičnog prava. Počasni doktorat uručen mu je 20. oktobra 2015. tokom svečane akademske proslave univerziteta.
Orie tečno govori engleski, francuski, nizozemski i njemački.
Također pogledajte
Ante Gotovina Graciela Gatti Santana Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove Ratko Mladić Suđenje Ratku Mladiću
Reference
Vanjski linkovi
Službeni profil sudije Alphonsa Orieja na sajtu IRMCT-a Službena stranica MKSJ-a
Kategorija:Rođeni 1947. Kategorija:Živi ljudi Kategorija:Biografije, Groningen Kategorija:Nizozemske sudije Kategorija:Nizozemski pravnici Kategorija:Sudije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Kategorija:Sudije Vrhovnog suda Nizozemske Kategorija:Nizozemske sudije sudova i tribunala Ujedinjenih nacija Kategorija:Alumni Univerziteta u Leidenu