mini|upright=1.1|Izrazi lica pri iznenađenju

Iznenađenje jeste brzo, prolazno mentalno i fiziološko stanje. Ono je povezano sa reakcijom na prepad koju doživljavaju životinje i ljudi kao rezultat neočekivanog događaja.

Iznenađenje može imati bilo koju valenciju. To znači da može biti ugodno/pozitivno, neugodno/negativno ili neutralno/umjereno. Iznenađenje se može javiti u različitim nivoima intenziteta, u rasponu od veoma iznenađenog, što može izazvati reakciju borbe ili bijega, do blago iznenađenog, što izaziva manje intenzivan odgovor na podražaj.

Taksonomije Carrolla Izarda i Paula Ekmana uključuju iznenađenje kao primarnu ili osnovnu emociju. Prema ovim perspektivama, iznenađenje je evolucijski prilagodljivo, a također je urođeno i univerzalno u svim ljudskim kulturama.

Uzroci mini|Iznenađeni inženjer NASA-e Jay Greene. Fotografija je snimljena nakon uništenja svemirskog šatla Challenger 1986. godine. mini|desno|Komičarka Carol Burnett izgleda iznenađeno Iznenađenje je usko povezano s idejom djelovanja u skladu sa skupom pravila. Ishod je iznenađenje kada se pravila stvarnosti, koja generiraju događaje iz svakodnevnog života, odvoje od uobičajenih očekivanja. Iznenađenje predstavlja razliku između očekivanja i stvarnosti, jaz između naših pretpostavki i očekivanja o događajima u svijetu i načina na koji se ti događaji zapravo odvijaju.John Casti; Complexification: Explaining a Paradoxical World through the Science of Surprise. New York: HarperCollins, 1994. Ovaj jaz može se smatrati važnim temeljem na kojem se zasnivaju nova otkrića, jer iznenađenja mogu učiniti ljude svjesnim vlastitog neznanja. Priznavanje neznanja, zauzvrat, može značiti prozor u novo znanje.Matthias Gross; Ignorance and Surprise: Science, Society, and Ecological Design. Cambridge, MA: MIT Press, 2010.

Iznenađenje se također može dogoditi zbog narušavanja očekivanja. U specifičnom slučaju interpersonalne komunikacije, teorija kršenja očekivanja (EVT) kaže da tri faktora utječu na očekivanja osobe: varijable sagovornika, varijable okruženja i varijable povezane s prirodom interakcije.

Varijable sagovornika obuhvataju osobine osoba uključenih u komunikaciju, a u ovom slučaju komunikaciju koja vodi do iznenađenja, uključujući: spol, socioekonomski status, dob, rasu i izgled. Varijable okruženja koje utječu na komunikaciju iznenađenja uključuju: proksemiju, hronemiku i prirodu okoline u kojoj se interakcija odvija. Varijable interakcije koje utječu na iznenađenje uključuju: društvene norme, kulturne norme, fiziološke utjecaje, biološke utjecaje i jedinstvene individualne obrasce ponašanja.

Iznenađenje se može pojaviti zbog kršenja jednog, dva ili kombinacije sva tri faktora.

Iznenađenje ne mora uvijek imati negativnu valenciju. Model EVT predlaže da će očekivanja utjecati na ishod komunikacije kao potvrda (ponašanja unutar očekivanog raspona) ili kršenje (ponašanja izvan očekivanog raspona). Model EVT također pretpostavlja da će pozitivne interakcije povećati nivo privlačnosti prekršioca, dok negativna kršenja smanjuju privlačnost. Pozitivna kršenja bi tada izazvala pozitivno iznenađenje, poput zabave iznenađenja za rođendan, a negativna kršenja bi izazvala negativno iznenađenje, poput kazne za parkiranje. Pozitivna kršenja mogu povećati kredibilitet, moć, privlačnost i uvjerljivost, dok ih negativna kršenja mogu smanjiti.

Fiziološki odgovori mini|Nedjelja u muzeju, djelo Honoréa Daumiera

mini|Car Pedro I od Brazila vidno je iznenađen svojom suprugom Amelijom dok mu ona predaje mač koji je pripadao njenom ocu Eugèneu de Beauharnaisu, pastorku Napoleona Bonaparte. Fiziološki odgovor iznenađenja spada u kategoriju reakcije na prepad. Glavna funkcija iznenađenja ili reakcije na prepad jeste prekidanje radnje koja je u toku i preusmjeravanje pažnje na novi, potencijalno značajan događaj. Automatsko preusmjeravanje fokusa na nove podražaje uzrokuje, na kratak trenutak, napetost u mišićima, posebno u mišićima vrata. Studije pokazuju da se ovaj odgovor dešava izuzetno brzo, pri čemu informacija (u ovom slučaju glasan zvuk) stiže do ponsa unutar tri do osam milisekundi, a puni refleks trzanja događa se za manje od dvije desetinke sekunde.

Snažno izazvana reakcija na prepad putem iznenađenja dovest će do reakcije borbe ili bijega, što predstavlja percipirani štetni događaj, napad ili prijetnju opstankuCannon, Walter (1932). Wisdom of the Body. United States: W.W. Norton & Company. . i uzrokuje oslobađanje adrenalina za povećanje energije kao sredstva za bijeg ili borbu. Ovaj odgovor općenito ima negativnu valenciju u smislu iznenađenja.

Iznenađenje ima jednu osnovnu procjenu – procjenjivanje nečega kao novog i neočekivanog – ali nove procjene mogu promijeniti iskustvo iznenađenja u nešto drugo. Procjena događaja kao novog predviđa iznenađenje, ali procjena mehanizma suočavanja predviđa odgovor koji prevazilazi iznenađenje, poput zbunjenosti ili interesa.

Neverbalni odgovori mini|Belšazarova gozba, djelo Rembrandta

Iznenađenje se na licu izražava sljedećim karakteristikama:

Obrve koje su podignute tako da postaju zakrivljene i visoke. Horizontalne bore preko čela. Otvoreni kapci: gornji kapak je podignut, a donji kapak povučen prema dolje, što često otkriva bijelu bionjaču iznad i ispod šarenice. Širenje zjenica (midrijaza) ili sužavanje zjenica (mioza). Spuštena vilica tako da su usne i zubi razdvojeni, bez napetosti oko usta.

Spontano, nehotično iznenađenje često se izražava samo na djelić sekunde. Neposredno nakon njega može uslijediti emocija straha, radosti ili zbunjenosti. Intenzitet iznenađenja povezan je sa stepenom spuštanja vilice, ali se usta u nekim slučajevima uopće ne moraju otvoriti. Podizanje obrva, barem na trenutak, najizrazitiji je i najpredvidljiviji znak iznenađenja.Ekman, P. & Friesen, W. V. (1975). Unmasking the face. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall, Inc.

Neka istraživanja, uprkos hipotezi o povratnoj sprezi lica (koja tvrdi da je izraz lica neophodan u doživljaju emocija ili da predstavlja glavnu determinantu osjećanja), u slučaju iznenađenja pokazala su snažan nedostatak povezanosti između izraza lica iznenađenja i stvarnog doživljaja iznenađenja. Ovo sugeriše da postoje varijacije u izražavanju iznenađenja. Smatra se da je iznenađenje krovni pojam koji obuhvata i reakciju na prepad i nevjericu. Novija istraživanja pokazuju da podizanje obrva pruža povratnu spregu lica za nevjericu, ali ne i za trzaj. mini|Širenje (dilatacija) zjenica jeste neverbalni odgovor na iznenađenje. Širenje i sužavanje zjenica može odrediti valenciju iznenađenja, od akcije do reakcije pojedinca. Pozitivna valencija iznenađenja manifestuje se kroz dilataciju ili širenje zjenice, dok je negativna valencija povezana sa sužavanjem zjenice. Novije studije, međutim, pokazuju širenje zjenica i za negativne i za pozitivne podražaje, što ukazuje na opće autonomno uzbuđenje povezano sa širenjem zjenica, a ne na afektivnu valenciju.Partala, Timo; Surakka, Veikko. (2003), "Pupil size variation as an indication of affective processing", International journal of human-computer studies 59.1 : 185–198

Intonacija glasa, udaljenost, vrijeme, okruženje, glasnoća, brzina, kvaliteta, visina tona, stil govora, pa čak i nivo kontakta očima koji uspostavlja pojedinac koji pokušava izazvati iznenađenje također mogu utjecati na neverbalne odgovore.Burgoon, J.K., Dunbar, N.E, & Segrin, C. (2002). Non-verbal influence "The persuasion handbook". str .445-465. Ovi neverbalni znakovi pomažu u definiranju hoće li percipirano iznenađenje imati pozitivnu ili negativnu valenciju i u kojoj će mjeri pojedinac izazvati iznenađenje.

Verbalni odgovori

Lingvistika može igrati ulogu u formulaciji iznenađenja. Teorija jezičkih očekivanja (LET) navodi da ljudi razvijaju norme i očekivanja u vezi s prikladnom upotrebom jezika u datoj situaciji.Burgoon, M. & Miller. (1979). Language expectancy theory. The persuasion handbook. str. 177-133 Kada se prekrše norme ili očekivanja verbalnog jezika, može doći do iznenađenja. Model EVT podržava ideju da očekivanja mogu biti verbalno prekršena i da ovo kršenje može izazvati iznenađenje kod pojedinca. Očekivanja verbalnog jezika koja mogu dovesti do iznenađenja mogu uključivati, ali nisu ograničena na psovke, povike, vriskove i uzdisaje.

Prethodno spomenuta očekivanja verbalnog jezika uže su povezana s negativnim očekivanjima iznenađenja, ali pozitivno iznenađenje može proizaći i iz verbalne interakcije. Pozitivno kršenje očekivanja, koje bi moglo rezultirati pozitivnim iznenađenjem, može uključivati izvor niskog kredibiliteta koji iznosi uvjerljiv argument i dovodi do promjene uvjerenja ili emocija, te na taj način povećava govornikov kredibilitet. Prijelaz s izvora niskog kredibiliteta na izvor visokog kredibiliteta može izazvati pozitivno iznenađenje među pojedincima. Sama činjenica da je spomenuti govornik uspio nekoga uvjeriti također može izazvati pozitivno iznenađenje, s obzirom na to da je pojedinac možda smatrao kako govornik ima prenizak kredibilititet da bi potaknuo promjenu, pa naknadna promjena uvjerenja ili emocija uzrokuje iznenađenje.

Upoznatost

Kako se pojedinci više navikavaju na određene vrste iznenađenja, s vremenom će se nivo iznenađenja smanjivati u intenzitetu. To ne mora nužno značiti da se pojedinac, naprimjer, neće iznenaditi tokom scene prepadanja u strašnom filmu, već implicira da pojedinac može očekivati scenu prepadanja zbog upoznatosti sa strašnim filmovima, čime se snižava nivo iznenađenja. Model EVT pomaže u podupiranju ove tvrdnje, jer kako se pojedinci više navikavaju na situaciju ili komunikaciju, postaje sve manje vjerovatno da će situacija ili komunikacija uzrokovati kršenje očekivanja, a bez kršenja očekivanja iznenađenje se ne može dogoditi.

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi

Kategorija:Emocije Kategorija:Refleksi