Sniper Alley Photo digitalni je fotografski i dokumentacijski projekt koji je Džemil Hodžić pokrenuo 2019. s ciljem pronalaženja, identificiranja i arhiviranja fotografija snimljenih u Sarajevu tokom i neposredni nakon rata u Bosni i Hercegovini, te prikupljanja podataka o njihovim autorima i osobama prikazanim na njima. Projekt je nastao iz Hodžićeve višegodišnje potrage za fotografijama vlastitog ratnog djetinjstva i starijeg brata Amela, ubijenog snajperskim hicem 1995, ali je već pri pokretanju bio zamišljen kao širi fotografski arhiv života tokom opsade Sarajeva.
Arhiv okuplja kolekcije domaćih i međunarodnih fotografa i fotoreportera, uključujući ranije neobjavljenu građu i naknadno digitalizirane negative. Društvene mreže koriste se i za pronalaženje fotografa i za naknadno identificiranje osoba prikazanih na fotografijama. U više dokumentiranih slučajeva ljudi su preko projekta pronašli vlastite fotografije iz rata ili stupili u kontakt s njihovim autorima. U augustu 2026. javni dio arhiva obuhvatao je 135 galerija s približno 3.000 fotografija.
U okviru projekta od 2019. nastaje i dokumentarni serijal The Story Behind the Photo, u kojem fotografi i drugi vizuelni dokumentaristi govore o svom radu tokom rata i okolnostima nastanka pojedinih fotografija i snimaka. Nastanak projekta i Hodžićeva porodična priča tema su i dokumentarnog filma Sniper Alley – To My Brother, prikazanog na Sarajevo Film Festivalu 2024.
Historija
Nastanak
Ideja za projekt razvijala se približno dvije godine prije njegovog pokretanja. Hodžić je pretraživao internet, stare publikacije i fotografske izvore tražeći fotografije sebe, porodice i brata Amela iz perioda opsade. Tokom tih pretraga počeo je bilježiti imena fotografa koji su radili u Sarajevu i prikupljati pronađene fotografije.
Sniper Alley pokrenut je u augustu 2019. Njegova javno predstavljena svrha od početka nije bila ograničena na Hodžićevu porodičnu potragu. Među ciljevima su bili pronalaženje, identificiranje i arhiviranje fotografija snimljenih u Sarajevu između 1992. i 1996, pronalaženje ljudi prikazanih na njima te prikupljanje priča fotografa koji su dokumentirali grad tokom rata.
Jedan od razloga za stvaranje zasebne stranice bila je raspršenost fotografija po društvenim mrežama. BIRN je 2019. naveo da su takve fotografije često bile teško pretražive i objavljivane bez potpunih podataka o autorstvu, dok je cilj Sniper Alleyja bio stvaranje trajnijeg fotografskog resursa.
U ranim izvorima projekt je uglavnom nazivan Sniper Alley, dok službena stranica danas koristi naziv Sniper Alley Photo.
Hurstove fotografije braće Hodžić
U martu 2021. među negativima američkog fotografa Thomasa Jamesa Hursta pronađene su dotad neobjavljene fotografije Džemila i Amela Hodžića.
Hurst je prvi put stigao u Sarajevo 1992. kao 21-godišnji student s posuđenom kamerom i lažnom novinarskom legitimacijom. Nakon susreta s britanskim fotoreporterom Johnom Downingom počeo je ozbiljnije učiti fotografiju, a u Sarajevo se vratio tokom ljeta 1993. Tada je boravio u Starom Gradu i često fotografirao djecu i svakodnevni život u dijelu grada u kojem je živjela porodica Hodžić.
Hodžić je za Hursta saznao 2020. nakon smrti Downinga i kontaktirao ga putem Facebooka. Nakon višemjesečne komunikacije Hurst je utvrdio da je tokom 1993. često prolazio ulicama u blizini kuće Hodžićevih. U svom domu u američkoj saveznoj državi Washington pronašao je sačuvane negative, kupio skener i počeo ih digitalizirati.
Hodžić je 25. marta 2021. među pristiglim fotografijama prvo prepoznao sebe, a zatim je dobio i grupnu fotografiju na kojoj su bili i Džemil i Amel. Fotografija je snimljena 1993. i prethodno nije bila objavljena.
Pronalaženjem fotografija ostvaren je jedan od prvobitnih ličnih ciljeva projekta, ali je Sniper Alley nastavio djelovati kao širi arhiv. Do aprila 2022. stranica je sadržavala 92 javne galerije, dok je projekt evidentirao 286 fotografa koji su tokom rata fotografirali Sarajevo.
Daljnji razvoj
Arhiv se nastavio širiti dodavanjem fotografskih zbirki različitih autora. Dio materijala prije uključivanja u projekt nije bio javno dostupan, a pojedini fotografi su nakon kontakta s Hodžićem pretraživali vlastite analogne arhive i negative.
Hodžić je u maju 2022. naveo da je na web-stranici bilo objavljeno oko 1.200 fotografija, dok je u internom sistemu projekta bilo evidentirano više od 50.000. Prema njegovim riječima, dio te građe nije mogao biti javno objavljen zbog autorskih prava, dio nije bio snimljen u Sarajevu, a dio nije odgovarao tadašnjem fokusu javnog arhiva.
Do augusta 2026. službena stranica prikazivala je 135 autorskih galerija s približno 3.000 fotografija. Stranica sadrži i zasebnu rubriku In Memoriam, posvećenu pojedinim preminulim fotografima i novinarima čiji je rad povezan s dokumentiranjem Sarajeva.
Arhiv
mini|Djeca u Sarajevu tokom opsade, zima 1992–1993. Fotograf: Christian Maréchal, čiji je rad zastupljen u arhivu Sniper Alley Photo.
Prikupljanje i obrada građe
Fotografi i fotografski fondovi pronalaze se preko novinskih i fotografskih agencija, knjiga, starih novina i časopisa, potpisa uz objavljene fotografije, biografskih podataka, društvenih mreža i kontakata s drugim fotografima i novinarima. Hodžić je 2022. naveo da potraga za pojedinim autorima može trajati mjesecima ili godinama.
Pronađena građa ne ulazi automatski u javni dio arhiva. Pojedini fondovi sadrže fotografije drugih područja, a za dio građe projekt nema prava javnog objavljivanja. Javni sadržaj organiziran je prvenstveno u galerije prema autoru fotografija.
Dostupni opisi fotografija mogu sadržavati podatke o datumu, mjestu i osobama prikazanim na snimku, a informacije se naknadno dopunjavaju kada postanu poznate.
Arhiv uključuje radove fotografa iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, od lokalnih ratnih fotoreportera do autora povezanih s međunarodnim novinskim agencijama i magazinima.
Identificiranje osoba
Identificiranje ljudi prikazanih na fotografijama jedan je od ciljeva projekta od njegovog pokretanja. Fotografije se objavljuju i na društvenim mrežama, gdje korisnici mogu prepoznati sebe ili druge osobe i projektu dostaviti dodatne informacije.
Hodžić je 2022. procijenio da je najmanje pedesetak osoba koje su tokom opsade bile djeca preko projekta pronašlo ili prepoznalo vlastitu fotografiju. Iste godine Al Jazeera dokumentirala je više takvih slučajeva. Jelena Imamović prepoznala je sebe kao desetogodišnju djevojčicu na fotografiji Maria Boccie i potom stupila u kontakt s fotografom. Fotografiju tada trogodišnje Une Babić iz Hurstove zbirke prepoznala je susjeda njene porodice, dok je Eldin Košarić nakon pronalaska fotografija svog ratnog školskog razreda pokušao ponovo uspostaviti kontakt s nekadašnjim školskim drugovima.
Jedan od kasnijih dokumentiranih slučajeva odnosi se na fotografiju švedskog fotografa i antropologa Staffana Löfvinga, snimljenu u Hrasnom 1994. Na njoj su nekoliko desetljeća kasnije identificirane Tijana Kolaković i Soraja Zagić. Kolaković je fotografiju vidjela nakon što joj je sestra poslala poveznicu na objavu Sniper Alley Photoa. Hodžić je zatim obavijestio Löfvinga da je jedna od djevojčica identificirana, a fotograf je pri kasnijem dolasku u Sarajevo stupio u kontakt s Kolaković i ponovo je fotografirao na mjestu nastanka prvobitnog snimka.
The Story Behind the Photo
Dokumentarni serijal The Story Behind the Photo razvija se u okviru Sniper Alley Photoa od 2019. U njemu fotografi i drugi vizuelni dokumentaristi govore o okolnostima nastanka svojih fotografija i snimaka te iskustvima rada u Sarajevu tokom rata. WARM Foundation opisala je serijal kao sastavni dio projekta.
Prva epizoda, s italijanskim fotografom Enricom Dagninom, objavljena je 5. decembra 2019. Prvih šest epizoda, kasnije označenih kao prva sezona, objavljeno je između 2019. i augusta 2024. Druga sezona počela je u decembru 2024, a do septembra 2025. objavljeno je ukupno jedanaest epizoda u dvije sezone.
Među sagovornicima bili su Christopher Morris, Enric Martí, Staffan Löfving, Mario Boccia, David Barker, Paul Lowe i Rikard Larma.
Epizoda s Paulom Loweom temelji se na razgovoru snimljenom još 2019. Materijal je prvobitno bio zamišljen kao prva epizoda serijala, ali tada nije objavljen. Nakon Loweove smrti 2024. snimljeni razgovor objavljen je 2025. kao posthumno izdanje.
Sniper Alley – To My Brother
Projekt i Hodžićeva porodična priča tema su dokumentarnog filma Sniper Alley – To My Brother (Aleja snajpera – Mom bratu), koji su režirali Cristiana Lucia Grilli i Francesco Toscani. Film prati nastanak Sniper Alley Photoa kroz Hodžićevu potragu za fotografijama Amela te uključuje svjedočenja članova porodice, stanovnika Sarajeva, novinara i fotografa.
Hodžić je naveo da su ga autori filma u oktobru 2022. kontaktirali s prijedlogom za dokumentarac o projektu. Film je 18. augusta 2024. prikazan u programu BH Film 30. Sarajevo Film Festivala.
U novembru 2025. film je osvojio glavnu nagradu festivala Glocal DOC u Vareseu.
Organizacija i finansiranje
Sniper Alley Photo u početku je djelovao kao autorski projekt Džemila Hodžića. Projekt je institucionaliziran osnivanjem Fondacije Sniper Alley Photo (engl. Sniper Alley Photo Foundation), registrirane 17. oktobra 2023. sa sjedištem u Sarajevu. Osnivač Fondacije i njeno odgovorno lice je Džemil Hodžić.
Memorijalni centar Sarajevo objavio je 19. jula 2024. da je s Fondacijom zaključen ugovor o sufinansiranju projekta The Story Behind The Photo.
Sniper Alley Photo davao je doprinos i drugim projektima dokumentiranja opsade. BIRN Bosne i Hercegovine naveo je Džemila Hodžića i Sniper Alley Photo među osobama i organizacijama kojima je zahvalio pri izradi multimedijalnog arhiva 44 mjeseca pod opsadom, pokrenutog kao resurs za javnost, novinare, učenike, historičare i istraživače.
Recepcija
Od pokretanja projekt je bio predmet izvještavanja bosanskohercegovačkih i međunarodnih medija. BIRN ga je 2019. predstavio kao pokušaj stvaranja trajnog i pretraživog fotografskog resursa, nasuprot ratnim fotografijama koje su bile raspršene po društvenim mrežama i često objavljivane bez potpunih podataka o autorstvu.
El País je 2020. stavio naglasak na vezu između projekta i rekonstrukcije ličnog i porodičnog sjećanja na opsadu Sarajeva. RFE/RL je 2022. kroz slučaj Hurstovih negativa detaljno obradio način na koji ranije neobjavljena ratna fotografija može nakon više desetljeća ponovo biti povezana s osobama koje prikazuje.
Kasniji izvještaji više su se bavili rezultatima identificiranja osoba. Al Jazeera je 2022. navela da su se u arhivu već prepoznale desetine Sarajlija, dok je N1 2024. dokumentirao slučaj fotografije Staffana Löfvinga i kasniji kontakt fotografa s Tijanom Kolaković.
Također pogledajte
Opsada Sarajeva Snajperska aleja
Reference
Vanjski linkovi
Službena stranica Sniper Alley Photoa
Kategorija:Opsada Sarajeva Kategorija:Arhivi Kategorija:Fotografija